• Click "Download Now" image upwards.
• Here is the link Zavrtanj wikipedia if the image doesnt shows
• Then, after you click the image you'll go to the 100% protected site where your download will start shortly
• The small window should appear. Click RUN, and thats all. Just follow the instructions of the installer.

Materijal celicnih zavrtann se dijeli u razrede cvrstoce: 4.6, 4.8, 5.8, 8.8, 9.8, 10.9, i 12.9; te dvije dodatne klase: 8.8.3 i 10.9.3. Navedene cvrstoce vrijede za temperature do 350 �C. Iznad toga treba koristiti specijalne materijale. Oznaka razreda cvrstoce znaci, za primjer oznake 6.8:� prvi broj x 100 = 6 x 100 = 600 N/ mm 2 = R m (maksimalna cvrstoca)� prvi broj x drugi broj x 10 = 6 x 8 x 10 = 480 N/mm 2 = R e (granica elasticnosti)Vijci razreda wikiipedia 6.8 i cvrsci moraju oznaku razreda cvrstoce imati vidljivo otisnutu na glavi vijka.

[1] Sadrzaj/�����༕ 1 Mehanicka svojstva� 2 Izrada vijaka� 3 Povrsinska zastita vijaka� 4 IzvoriMehanicka svojstva [ uredi - ����� | uredi izvor ] Oznake i mehanicka svojstva materijala celicnih vijaka [2] Oznaka materijala celicnih vijakaRazred cvrstoce i vrsta materijalaNominalni promjer ( mm)Cvrstoca s faktorom sigurnosti ( MPa)Granica elasticnosti (minimalno) [MPa]Maksimalna cvrstoca (minimalno) [MPa]Tvrdoca [Rockwell]Razred 4.6Nisko ili srednje ugljicni celik5�100225240400B67�95Razred 4.8Nisko ili srednje ugljicni celik; djelomicno ili potpuno zaren1.6�16310340420B71�95Razred 5.8Nisko ili srednje ugljicni celik; hladna obrada5�24380420520B82�95Razred 8.8 [3]Srednje ugljicni celik; ugasen i kaljenispod 16 ( inca)58064080017�72600660830C23�34Razred 8.8 nisko ugljicniNisko ugljicni borov celik; ugasen i kaljenRazred 8.8.3Celik otporan na atmosfersku koroziju; ugasen i kaljenRazred 9.8Srednje ugljicni celik; ugasen i kaljen1,6�16650720900C27�36Razred 9.8 nisko ugljicniNisko ugljicni borov celik; ugasen i kaljenRazred 10.9Legirani celik; ugasen i kaljen5�1008309401040C33�39Razred 10.9 nisko zavrtanj wikipedia ugljicni borov celik; ugasen i kaljenRazred 10.9.3Celik otporan na atmosfersku koroziju; ugasen i wikipediw 12.9Legirani celik; ugasen i kaljen1,6�10097011001220C38�44Izrada vijaka [ uredi - ����� | uredi izvor ]Uz osnovni materijal za upotrebu vijaka cesto je mjerodavna i kvaliteta njihove wikipecia, sto je obuhvaceno potrebnim mjernim tolerancijama i tolerancijama hrapavosti povrsine.

[4] Povrsinska zastita vijaka [ uredi - ����� | uredi izvor ]Od vijaka koji su uz mehanicka opterecenja izlozeni i djelovanju korozije (narocito u obalnim postrojenjima, na brodovima, u vlaznim prostorijama), a nisu napravljeni od antikorozivnih materijala, trazi se da budu jos i zasticeni. Zastita vijcanih spojeva od korozije izvodi se s pomocu povrsinskih filmova od kemijski otpornijih materijala.

Ti filmovi se mogu stvarati nanasenjem ili difuzijom. U postupke zastite od korozije spadaju fosfatiranje, bruniranje i elektroliticke metode ( galvanizacija niklom, kromom, kadmijem, cinkom), uronjavanjem (npr. u talinu cinka) i drugo. Difuzijski postupak primjenjuje se uspjesno pri kromiranju celicnih vijaka. Kod svih takvih postupaka dobiju se vrlo tanki zastitni povrsinski slojevi oko 1 do 2 ?m. [5] Izvori [ uredi - ����� | uredi izvor ] � ^ [1] "Konstrukcijski elementi I", Tehnicki fakultet Rijeka, Bozidar Krizan i Sasa Zelenika, 2011.� ^ "Metric Handbook" [2] 2009.� ^ "Bolt grade markings and strength chart" [3] 2009.� ^ "Strojarski prirucnik", Bojan Kraut, Tehnicka knjiga Zagreb 2009.� ^ [4] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof.

dr. sc. Damir Jelaska, 2011. � Ova stranica je zadnji put izmijenjena 16:04, 31 maj 2015.� Tekst je dostupan pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom;dodatni uslovi se mogu primijeniti.Za detalje pogledajte uslove koristenja.� Politika privatnosti - �������� ����������� O Wikipediji - � ��������� Odricanje od odgovornosti� Razvijaci� Izjava o kolacicima� Mobilni prikaz�� Mali zatezni vijak ili zatezna spojka (80 mm)Zatezni vijak ili zatezna spojka je vijak koji sluzi za spajanje i podesavanje duzine i napetosti zateznih stapova ili uzeta.

Za tu svrhu ima na jednom kraju desni, a na drugom lijevi navoj. [1] [2] � ^ [1] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.� ^ [2] "Konstrukcijski elementi I", Tehnicki fakultet Rijeka, Bozidar Krizan i Sasa Zelenika, 2011. � Datum i vrijeme posljednje promjene na ovoj stranici: 25.

ozujka 2013. u 08:05� Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koristenja za detalje.� Zastita privatnosti� Impresum� Uvjeti koristenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti� Razvojni programeri� Izjava o kolacicima� Prikaz za mobilne uredaje�� Izmjerena duljina obratka (crno) je 4,14 mm.Mikrometarski vijak je sprava za mjerenje vrlo malenih duljina.

Sastoji se od precizno izradena vijka maloga hoda, koji se okrece u cilindarskoj matici. Na matici su naznaceni dijelovi okretaja. Zakretanjem vijka dovodi se granicnik u dodir s predmetom ili slikom predmeta koji se mjeri, a iz broja okretaja vijka odreduje se mjerena duljina. Mikrometarski vijak sastavni je dio mnogih instrumenata, na primjer mikroskopa i teleskopa, pomicnih zvartanj za precizno odredivanje debljine ploca ili promjera sipki i tako dalje.

[1]Mikrometarski vijak je mjerni instrument kojem je tocnost ocitanja mjerne vrijednosti do 0,01 mm. Slicno pomicnom mjerilu, mikrometarski vijak se sastoji od nepomicnog i pomicnog wikipwdia. Umjesto da klizi, pomicni se dio mice pomocu vijka. Mjerenje duljina pomocu vijka zasniva se na proporcionalnosti izmedu translacijskog pomaka vijka i kuta zakretanja vijka.

Kad se vijak okrece u matici, njegov pomak ocitava se na nepomicnoj skali tako da se prati pomak ruba bubnja. Hod vijka (translacijski pomak za puni okret) iznosi tocno 0,5 mm. Buduci da je skala zavrtanj wikipedia bubnju podijeljena na 50 djelica, moguce je mjeriti duljinu do wikipeda ocitanja od 0,01 mm, sto je peterostruko tocnije od mogucnosti koju pruza pomicno wikipedja.

[2]Tijelo kojemu se mjere dimenzije, stavi se izmedu nakovnja i vijka (pomicni dio), a vijak se priblizava tijelu sve dok ga ne dodirne. Dodir mora biti zavgtanj da se tijelo ne bi deformiralo. Pozeljno je da pritisak bude uvijek jednak. Da se to postigne, wikipedja vijak se okrece iskljucivo pomocu zupcastog kotacica sa zaporom, koji klikne kad pritisak pomicnog dijela na tijelo dosegne odredenu vrijednost.

Nakon toga nema potrebe vise okretati nazubljenu glavu jer sigurnosni mehanizam mikrometarskog vijka sprijecava daljnje stezanje. Bubanj s rotirajucom nonius skalom ne smije se dirati!Nepomicna skala je linijama podijeljena na duzine duljine 0,5 mm, a na obodu bubnja se nalazi linearna skala s oznakama od 0 do 50.

Gornje linije oznacavaju pune milimetre. Okretanjem bubnja za puni krug, on se pomakne za pola milimetra te je potrebno na nepomicnoj skali oznaciti i polovice milimetra. [3] Sadrzaj� 1 Povijest� 2 Podjela mikromaterskih vijaka� 2.1 Posebni tipovi mikromaterskih vijaka� 3 Izvori� 4 Vanjske poveznicePovijest [ uredi VE | uredi ]Prvi mikrometarski vijak je napravio engleski astronom William Gascoigne u 17.

stoljecu. On ga je koristio na teleskopu, da bi mjerio kut izmedu zvijezda. [4] Prilagodbu na rucni mjerni instrument je napravio Jean Laurent Palmer, u Parizu 1848., pa ga Francuzi i danas zavrtahj palmer. [5] Podjela mikromaterskih vijaka [ uredi VE | uredi ]Osnovna podjela mikrometarskog vijka je s obzirom na nacin mjerenja: [6]� mikrometarski vijak za vanjska mjerenja (za mjerenje debljine zice, osovina, vanjskog promjera valjaka i cijevi)� mikrometarski vijak za unutarnja mjerenja (unutrasnji promjer cijevi ili lezaja)� mikrometarski vijak � dubinomjer (za mjerenje dubine utora ili navoja)Posebni tipovi mikromaterskih vijaka [ uredi VE | uredi ]� specijalni mikrometarski vijak za ocitavanje unutarnjih mjera� kombinacija mikrometarskog vijka i dvokrakog mjerila za precizno ocitavanje unutarnjih mjera� specijalni mikrometarski vijak za mjerenje debljine lima� specijalni mikrometarski vijak za mjerenje dubina� specijalni mikrometarski vijak za mjerenje promjera koraka navoja� mikrometarski vijak s izmjenjivim cepovima za prosirenje mjernog podrucjaIzvori [ uredi VE | uredi ] � ^ mikrometarski vijak, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleza, www.enciklopedija.hr, 2015.� ^ [2] "Mjerenje duljine i mase", phy.hr, 2011.� ^ [3] "Praktikum iz opce fizike I", Ante Bilusic, Prirodoslovno-matematicki fakultet, Split, 2011.� ^ Merriam-Webster: "Merriam-Webster Online Dictionary", publisher = Merriam-Webster, [4], 2007.� ^ Roe 1916:212.

books.google.com� ^ [5] "Mjerenje i kontrola u alatnicarstvu", Industrijska strojarska skola, Zagreb, 2011.Vanjske poveznice [ uredi VE | uredi ] Na Zajednickom posluzitelju postoje datoteke vezane uz: Mikrometarski vijak� Pomicno mjerilo� Mjerne raslje� Mjerne plocice� Mjerni listici� Mjerna ura� Sinusno ravnalo� Koordinatni mjerni uredaj� Profilni projektor � Afrikaans� ???????� Catala� Cymraeg� Dansk� Deutsch� English� Esperanto� Espanol� Eesti� Euskara� ?????� Suomi� Francais� Gaeilge� ?????� ??????� Magyar� ???????� Bahasa Indonesia� Italiano� ???� ???� Letzebuergesch� Lietuviu� Latviesu� ���������� Bahasa Melayu� Nederlands� Norsk nynorsk� Norsk bokmal� ?????� Polski� Qikipedia Romana� ������� Srpskohrvatski / �������������� Slovencina� Slovenscina� ������ zsvrtanj srpski� Svenska� ??????� ???� ��������� O?zbekcha/������� Winaray� ??� � Datum i vrijeme posljednje promjene na ovoj stranici: 6.

studenog 2015. u 18:34� Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koristenja zHidraulicki moment kljucVijcani spoj spada u rastavljive spojeve, a pored spajanja, koristi se za brtvljenje, zatezanje, regulaciju, mjerenje i prijenos zavrtanj wikipedia. Osnovni elementi vijcanog spoja su vijak i matica, pri cemu vijak ima vanjski navoj, a matica odgovarajuci unutarnji navoj.

Matica moze u vijcanom spoju biti samostalan dio, ili zavrtanj wikipedia zamjenjuje dio spajanog strojnog dijela, u kojemu onda treba izraditi unutarnji navoj. Obzirom da su vijak i matica najcesce koristeni strojni dijelovi na svim podrucjima tehnike, njihov oblik, velicina i materijal su standardizirani. Sadrzaj/�����༕ 1 Vrste vijcanih spojeva� 2 Prednosti i nedostaci� 3 Pritezanje vijcanog spoja� 4 Osiguranje vijcanog spoja od odvrtanja� 4.1 Osiguranje vijcanog spoja od odvrtanja oblikom� 4.2 Osiguranje vijcanog spoja od odvrtanja silom� 4.3 Osiguranje vijcanog spoja od odvrtanja materijalom� 5 Nacini pritezanja vijcanog spoja� zavgtanj Rucno pritezanje kljucem� 5.2 Pritezanje pneumatskim ili elektricnim alatom� 5.3 Pritezanje momentnim kljucem� 5.4 Hidraulicko pritezanje� 6 IzvoriVrste vijcanih spojeva [ uredi - ����� | uredi izvor ]Vijcani spojevi se mogu opcenito razvrstati u slijedece skupine: [1]� Nosivi vijcani spojevi.

Najcesci su, a koriste se za pricvrscivanje rastavljivih strojnih dijelova koji su izlozeni raznovrsnim naprezanjima. Izvode se sa ili bez prednaprezanja.� Dosjedni vijcani spojevi. Koriste se za pricvrsne, rastavljive veze raznih strojnih dijelova dosjednim vijcima, koji dobro podnose smicna opterecenja i istovremeno zavrtanm spajane dijelove.

Cesce se izvode bez prednaprezanja, a manje s prednaprezanjem.� Pokretni navojni spojevi. Namijenjeni su za prijenos i pretvorbu kruznog gibanja u pravocrtno, ili obrnuto. S njima se postizu velike aksijalne sile za narinute male obodne sile, npr. kod vijcanih vretena alatnih strojeva, u vijcanim dizalicama i sl.� Vijcani spojevi za zatezanje.

Koriste se kod zatega s jednim ili dva vijka. Kod zatega sa dva vijka jedan vijak ima lijevi, a drugi desni navoj ( zatezni vijak).� Brtveni vijcani spojevi.

Namjena im je zatvaranje ulaznih i izlaznih otvora posebno oblikovanim vijcima, npr. kod kliznih lezajeva, u spremnicima i slicno.� Diferencijalni vijcani spojevi. Koriste se za podesavanje raznih naprava, te kod regulacije ventila.� Mjerni vijcani spojevi.

Sluze za mjerenje duzina kod mehanickih mjerila kao sto je mikrometarski vijak.Prednosti i nedostaci [ uredi - ����� | uredi izvor ]Prednosti vijcanih spojeva su slijedeci:� mogu se medusobno spajati svi materijali,� vijcani spoj se moze proizvoljno rastaviti i ponovno sastaviti bez bitnih posljedica za spajane dijelove,� visoki stupanj standardizacije vijaka i matica osigurava niske troskove nabave i jednostavnu zamjenu,� nosivost vijcanog spoja proporcionalna je velicini i kvaliteti koristenog vijka i navoja,� vijcani spojevi vrlo dobro podnose dinamicka opterecenja.Nedostaci vijcanih spojeva su:� slabljenje presjeka spajanih dijelova i veliko zarezno djelovanje zbog uzduznog provrta ili provrta iwkipedia navojem.� visoka koncentracija naprezanja na mjestima nalijeganja glave vijka ili matice na povrsinu spajanih dijelova.� neprestana napregnutost u okolini prednapregnutih vijcanih spojevaPritezanje vijcanog spoja [ uredi - ����� | uredi izvor ]O pritezanju vijcanog spoja se govori kada se okretanjem matice ili vijka povecava opterecenje vijka.

Odvijanjem (odvrtanjem, otpustanjem) vijcanog spoja rasterecuje se vijak. U nosivim vijcanim spojevima pritezanje se obicno podudara s okretanjem matice ili vijka u smjeru zavojnice navoja. Zbog toga se nalijezne povrsine vijka i matice primicu i stiscu strojne dijelove koji se spajaju. Nacin pritezanja i velicina momenta pritezanja od temeljnog su znacaja za nosive vijcane spojeve. Nakon pritezanja vijcanog spoja, spajani dijelovi se skracujua istovremeno se vijak rasteze.

Kod obicnih matica prva dva navoja nose 55�% ukupne sile. [2] [3]Samokocnost navoja je ovisna o trenju medu navojima i kutu uspona navoja. Kod obicnih nosivih vijaka s metarskim normalnim navojem i trokutastim ISO profilom, kut uspona navoja je u podrucju ? = 3,6� wikipddia do 1,8� (M60), dok je reducirani kut trenja medu navojima u granicama ?' = 5,2� do 16,1�. Dakle, kod metrickih navoja s trokutastim profilom je kut uspona navoja manji od reduciranog kuta trenja, pa su navoji uvijek samokocni.Prilikom ocjene velicine pojedinih wiikpedia u pritezanju vijcanog spoja, moze se ustanoviti kako je veci dio (80-90%) momenta pritezanja vijcanog spoja namijenjen savladavanju trenja medu navojima, te izmedu glave vijka ili matice i podloge.

Samo manji dio momenta pritezanja stvarno je namijenjen savladavanju sile prednaprezanja, odnosno savladavanju nagiba navoja. Zbog toga je vrlo bitno pravilno odabrati koeficijente trenja.Kod dinamickog aksijalnog opterecenja s vremenom moze doci do loma vijaka zbog zamora na mjestima koncentracije naprezanja, koja su najveca na prvom navojku vijka u matici ili u provrtu s navojem.

Kod vijaka s visokim Ovaj clanak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne recenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako sto cete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga mozete ukloniti ovaj sablon. Princip rada puznog prijenosnikaPuzni prijenos je naziv za jedan od najcescih nacina prijenosa obrtnog momenta, odnosno snage u masinskom inzenjerstvu, koji se ostvaruje pomocu zavrtnja i zupcanika.

Obrtanje vratila na kome se nalazi zavrtanj uvjetuje obrtanju puznog zupcanika koji se nalazi na drugom vratilu, cime se ostvaruje prijenosni odnos izmedu 1-100, kada se radi o jednostepenim prijenosnicima. Puzni prijenos se koristi iskljucivo kada je potrebno povezati dva vratila koja se mimoilaze, zbog toga je prijenos cilindricnim ili konicnim zupcanicima konstruktivno neprihvatljiv.Glavne prednosti puznog para su:� male dimenzije Puzni par zauzima relativno manje mjesta u poredenju sa dva klasicna zupcanika, s obzirom da je njegov drugi zupcanik-zavrtanj, koji je vec urezan na vratilo.

Ova osobina moze biti od izuzetne vaznosti, narocito kada se radi o manjim konstrukcijama i sklopovima, gdje je usteda prostora presudna� mala tezina, manja zapremina ujedno znaci i manja tezina. Ovisno od materijala od kojeg su izradeni, puzni parovi su uvijek laksi od klasincnog jednostepenog prijenosnika preko zavrtnaj ili konicnih zupcanika, zato sto zavrtanj nema svoju tezinu, vec je dio vratila, a kao urezan, to znaci da smanjuje tezinu vratila na tom mjestu.

Za prijenosnike, kakvi su reduktori, ako se nalaze na visoj tacki i ako su odignuti od podloge, wokipedia moze uveliko uticati na pojedine osobine cijelog sklopa.� veliki prijenosni odnos i stepen sprezanja S vecim prijenosnim odnosom prenosi se i vise snaga, to znaci da ovaj zupcasti par moze prenijeti ogromnu snagu, zato sto je vise zuba u zahvatu. Ali nekada ovo moze biti i negativno, jer veci stepen sprezanja ponekad dovodi i do zadiranja izmedu bokova zubaca.Glavni nedostatak puznog para je: Promjena poprecnog presjeka vratila na mjestu puznog zavrtnja� mali stepen iskoristenja To znaci da usljed wukipedia snage dolazi do velikih gubitaka snage, pa njegov stepen iskoristenja moze biti oko 50%, sto je u poredenju sa drugim zupcastim parovima dosta manje.

Zato se treba izbjegavati ovaj nacin prijenosa ako se radi o velikoj snazi, ali je nekada ovo i jedini konstruktivni nacin ostvarivanja veze izmedu vratila koje se mimoilaze.Dijelovi [ uredi | uredi izvor ]Svaki puzni prijenos cini par jednog zavrtnja i puznog zupcanika. Puzni zupcanik je po svojoj konstrukciji i obliku identican svim cilindricnim zupcanicima i ukoliko se veza ostvaruje pod pravim uglom, uvijek wikiipedia koriste pravi zubi.

Puzni zupcanik se po pravilu uvijek nalazi na prenosnom vratilu, dok je zavrtanj dio pogonskog vratila. U rijetkim slucajevima su im uloge zamijenjene.

Puzni zavrtanj je princip zavojnice, kao kod vijka, ciji wikkpedia mora odgovarati koraku zuba na zupcaniku, kako bi bili u funkciji, odnosno kako bi se prenosila snaga Materijali i izrada [ uredi | uredi izvor ]Puzni par moze biti izraden od razlicitih materijala, ovisno o potrebama, kao sto wikipddia vijek trajanja, cijena materijala, tezina, opterecenja i snaga koja se prenosi.

Obicno su izradeni od celika, kao i vecina drugih masinskih dijelova, s tim da zbog boljih mehanicih osobina, kao sto su tvrdoca zubaca i zilavost trupa, uglavnom koriste ugljicni i legirani celici, a dosta rijede metali i zavrtanu legure.

Radi ekonomicnosti puzni zupcanik moze biti izraden na nacin da mu se trup izradi od manje kvalitetnog materijala, kao sto je sivi liv, a ozupcani vijenac od boljeg materijala, koji se postupkom presovanja u toplom stanju navlaci na trup. Time se ostvaruje velika usteda u materijalu.Izrada zupcanika se moze vrsiti glodanjem, livenjem, ali se najcesce koristi sinterovanje, dok se za zavrtanj uvijk izraduje izjedna s vratilom i nozem glodala se urezuje navojna spirala.Obicno se zavrtanj i zupcanik izraduju u omjeru 20:1, sto znaci da npr.

najmanji broj zubaca zavrtnja (12) odgovara azvrtanj zupcaniku od 240 zubaca. Literatura [ uredi | uredi izvor ]� "Masinski elementi, drugi dio", Wi,ipedia i Muminovic, Masinski fakultet Sarajevo, 2014.� "Worm Gears".

Retrieved�1. 5. 2009. � ???????� Az?rbaycanca� ����������� Catala� Dansk� Deutsch� English� Esperanto� Espanol� Eesti� Euskara� ?????� Francais� Hrvatski� Magyar� ???� ?���?�� ???� Nederlands� Polski� Portugues� ������� Srpskohrvatski / �������������� ������ / srpski� Svenska� ��������� � Ova stranica je posljednji put izmijenjena u 18:27 na 4 juni 2016.� Tekst je dostupan pod slobodnom licencom Autorstvo-Dijeliti pod istim uvjetima 3.0 ;mogu se primijeniti i dodatni uvjeti.

Koristenjem ovog sajta slazete se s uvjetima koristenja i pravilima o privatnosti. Wikipedia� je zastitni znak neprofitne organizacije Wikimedia Foundation, Inc.� Politika privatnosti� Note: preferences and languages are saved separately in https mode� {{::langAbbreviation}}� {{::lang.langAbberviation}}{{::lang.NameEnglish}}{{::lang.articleTitle}}� ���100 other languages� Language preferences� {{discoverMoreTitle}} {{::discoverMoreArticle.title}}{{::discoverMoreArticle.txt}}This page is based on a Wikipedia article written bycontributors ( read/ edit).Text is available under theCC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.Images, videos and audio are available zxvrtanj their respective licenses. Cover photo is available under {{::mainImage.info.license.name || 'Unknown'}} license.

Cover photo is available under {{::mainImage.info.license.name || 'Unknown'}} license.Credit:( see original file). � Date: {{current.info.dateOriginal || 'Unknown'}}� Date: {{(current.info.date | date:'mediumDate') || 'Unknown'}}� Credit:� Uploaded by: {{current.info.uploadUser}} on {{current.info.uploadDate | date:'mediumDate'}}�� License: {{current.info.license.usageTerms || current.info.license.name || current.info.license.detected || 'Unknown'}}� License: {{current.info.license.usageTerms || current.info.license.name || current.info.license.detected || 'Unknown'}}� View file on Wikipedia Oh no, there's been an errorPlease help us solve this error by emailing us at support@wikiwand.comLet us know what you've done that caused this error, what browser you're using, and whether you have any special extensions/add-ons installed.Thank you! Mali zatezni vijak ili zatezna spojka (80 mm)Zatezni vijak ili zatezna spojka je vijak koji sluzi za spajanje i podesavanje duzine i napetosti zateznih stapova ili uzeta.

Wiikpedia tu svrhu ima na jednom kraju desni, a na drugom lijevi navoj. [1] [2] � ^ [1] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.� ^ [2] "Konstrukcijski elementi I", Tehnicki fakultet Rijeka, Bozidar Krizan i Sasa Zelenika, 2011. � Ova stranica je zadnji put izmijenjena 16:06, 31 maj 2015.� Tekst je dostupan pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom;dodatni uslovi se mogu primijeniti.Za detalje pogledajte zavrrtanj koristenja.� Politika privatnosti - �������� ����������� O Wikipediji - � ��������� Odricanje od odgovornosti� Razvijaci� Izjava o kolacicima� Mobilni prikaz�� Uvecani pogled na skalu pomicne mjerke ili nonius, koja ima preciznost wikippedia 0,02 mm.

Ocitana vrijednost je 3,58 mm. Vrijednost 3 ocita se na lijevoj strani (lijeva crvena linija). Vrijednost 0,58 mm ocita se na mjestu gdje se gornja i donja crtica poklapaju (desna crvena linija). Mikrometarski vijak pokazuje 5,78 mm.Nonius ili nonij (po latiniziranom prezimenu Nonius portugalskog matematicara Pedra Nunesa; 1502.

� 1578.) je pomicna mjerna ljestvica duljine ili kuta, kojoj su jedinice manje za 1/10 jedinice na osnovnoj ljestvici. Odredenim poravnavanjem tih ljestvica na analognim mjerilima moguce je pouzdano ocitavanje desetinke (deseti dio) osnovne jedinice.

[1] Sadrzaj� 1 Povijest� 2 Primjena� 2.1 Pomicno mjerilo� 2.2 Mikrometarski vijak� 3 IzvoriPovijest [ uredi VE | uredi ]Tocnost do na dio milimetra postignuta je uporabom noniusa, posebne skale koju je jos davne 1542. osmislio Portugalac Pedro Nunes ( lat. Nonius), koji je svoju skalu primijenio na astrolab. Do kraja je nonius skalu usavrsio Francuz Pierre Vernier 1631. (zato se nonius ponekad naziva i vernierom). [2] [3] Primjena [ uredi VE | uredi ] Pomicno mjerilo [ uredi VE | uredi ]Podrobniji clanak o temi: Pomicno mjeriloPomicna mjerka, pomicno mjerilo ili kljunasto mjerilo (razgovorno subler, prema njem.

Schublehre) wikipedja rucni mjerni instrument za mjerenje duljine s pomicnim krakom, prikladno za mjerenje promjera okruglih predmeta aikipedia i unutarnjih promjera), otvora i provrta te sirine utora. Njegovu osnovu cini mjerna letva s kljunom i s ugraviranom milimetarskom skalom (gornja skala je cesto u incima) te klizac s kljunom koji klizi po letvi, siljaka za mjerenje unutarnjih dimenzija, te izbocenja za wokipedia dubine.

Zracnost izmedu letve i klizaca regulirana je oprugom, cime se osigurava stroga paralelnost njihovih mjernih povrsina. Radi preciznijeg ocitavanja mjera, pomicna mjerka ima i kocni mehanizam (obicno se radi o vijku kojim se klizac pricvrsti za stap).

Na klizacu je takoder ugravirana mjerna skala ( nonius), kojom se omogucava ocitavanje duljine s tocnoscu od 1/10 mm, 1/20�mm ili 1/50�mm. Kljunasta mjerila izraduju se za mjerna podrucja od 150 do 2 000�milimetara. Osim izvedbi s noniusom, postoje pomicna mjerila s mjernim satom i zubnom letvom te digitalna pomicna mjerila, u kojima se pomak klizaca pretvara u elektronski signal i ocitava na zaslonu.

[4] Izraduje se od celika, plastike kao i od drveta za mjerenja predmeta vecih dimenzija (na primjer sumari koriste za mjerenje promjera stabala). Mikrometarski vijak [ uredi VE | uredi ]Podrobniji clanak o temi: Mikrometarski vijakMikrometarski vijak je wiikpedia za mjerenje vrlo malenih duljina.

Sastoji se od precizno izradena vijka maloga hoda, koji se okrece u cilindarskoj matici. Na matici su naznaceni dijelovi okretaja. Zakretanjem vijka dovodi se granicnik u dodir s predmetom ili slikom predmeta koji se mjeri, a iz broja okretaja vijka odreduje se mjerena duljina. Mikrometarski vijak sastavni je dio mnogih instrumenata, na primjer mikroskopa i teleskopa, pomicnih mjerila za precizno odredivanje debljine ploca ili promjera sipki i tako dalje.

[5]Mikrometarski vijak je mjerni instrument kojem je tocnost ocitanja mjerne vrijednosti do 0,01 mm. Slicno pomicnom mjerilu, mikrometarski vijak se sastoji od nepomicnog i pomicnog dijela. Umjesto zavrtsnj klizi, pomicni se dio mice pomocu vijka. Mjerenje duljina pomocu vijka zasniva se na proporcionalnosti izmedu translacijskog pomaka vijka i kuta zakretanja vijka.

Kad se vijak okrece u matici, njegov pomak ocitava se na nepomicnoj skali tako da se prati pomak ruba bubnja. Hod vijka (translacijski pomak za puni okret) iznosi tocno 0,5 mm. Buduci da je skala na bubnju podijeljena na 50 djelica, moguce je mjeriti duljinu do tocnosti ocitanja od 0,01 mm, sto je peterostruko tocnije od mogucnosti koju pruza pomicno mjerilo.

[6] Izvori [ uredi VE | uredi ] � ^ nonij ili nonius, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleza, www.enciklopedija.hr, 2015.� ^ Daumas Maurice: Scientific Instruments of the Seventeenth and Eighteenth Centuries and Their Makers, Portman Books, London 1989.� ^ [2] "1911 Encyclopaedia Britannica article on Navigation", 2008.� ^ kljunasto mjerilo (pomicno mjerilo), [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleza, www.enciklopedija.hr, 2015.� ^ mikrometarski vijak, [4] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleza, www.enciklopedija.hr, wioipedia ^ [5] "Mjerenje duljine i mase", phy.hr, 2011. � Afrikaans� ???????� ��������� Bosanski� Catala� Cestina� Kaszebsczi� Dansk� Deutsch� English� Esperanto� Espanol� Eesti� Suomi� Francais� ??????� Magyar� Ido� Italiano� ???� ?���?�� Lietuviu� Latviesu� ??????� Bahasa Melayu� Nederlands� Norsk bokmal� Polski� ������� ?????????� Srpskohrvatski / �������������� Simple English� Slovencina� ������ / srpski� Svenska� ?????� ??????� ???� ��������� ??� � Datum i vrijeme posljednje promjene na ovoj stranici: 10.

studenog 2015. u 08:48� Tekst je dContents� 1 Serbo-Croatian� 1.1 Pronunciation� 1.2 Noun� 1.2.1 Declension� 2 Slovene� 2.1 Pronunciation� 2.2 Noun� 2.2.1 DeclensionSerbo-Croatian [ edit ] Pronunciation [ edit ]� IPA ( key): /?i?jak/� Hyphenation: vi?jakNoun [ edit ]vijak m ?( Cyrillic spelling ��?���)� screw (fastener)Declension [ edit ] singularpluralnominativevijakvijcigenitivevijkav?jakadativevijkuvijcimaaccusativevijakvijkevocativevijcevijcilocativevijkuvijcimainstrumentalvijkomvijcimaSlovene [ edit ] Pronunciation [ edit ]� IPA ( key): /?i?ja?k/� Tonal orthography: vijakNoun [ edit ]vijak m inan ?( genitive vijaka, nominative plural vijaki)� screw (fastener)Declension [ edit ] singulardualpluralnominativevijakvijakavijakiaccusativevijakvijakavijakegenitivevijakavijakovvijakovdativevijakuvijakomavijakomlocativevijakuvijakihvijakihinstrumentalvijakomvijakomavijaki Categories:� Serbo-Croatian terms with IPA pronunciation� Serbo-Croatian lemmas� Serbo-Croatian nouns� Serbo-Croatian masculine nouns� Slovene terms with IPA pronunciation� Slovene lemmas� Slovene nouns� Slovene masculine nouns� Slovene masculine inanimate nouns� Slovene zavftanj hard o-stem nouns � This page was last modified on 29 November 2015, at 02:33.� Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License; additional terms may apply.

By using this site, you agree to the Terms of Use and Wikpedia Policy.� Privacy policy� About�Wiktionary� Disclaimers� Developers� Cookie statement� Mobile view��